Ribolov
Športsko ribolovno društvo osnovano je u Viru 1994. godine s ciljem razvitka i promicanja sportske rekreacije, poticanja vrhunskog sportskog stvaralaštva te razvitka sportskih aktivnosti kod djece i mladeži. Definicija športskog ribolova je prije svega radost i druženje.
Djelatnosti športskog ribolovnog društva Vir očituju se u mnogostrukim aktivnostima na planskom razvoju sporta, očuvanja okoliša i zaštiti mora, organiziranju i sudjelovanju na sportskim natjecanjima u ribolovnom sportu. Klub je član Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru i županijskog saveza za športski ribolov na moru.
GODIŠNJE I SVE DRUGE DOZVOLE ZA RIBOLOV MOGU SE KUPITI U PROSTORIJAMA ŠRD VIR U »KONOBI KOD SPAVALICE«
Za više informacija posjetite adresu sjedišta: Put Spavalice 1, Vir ili pošaljite upit na e-mail: srdvir@gmail.com
AquaPark
Od kada je postavljen na plaži Jadro, virski aquapark ne gubi na senzaciji i atrakciji. Ludi morski spust mini toboganom ili skakanje u more s najviše točke samo su dio obaveznog ljetnog šušura i adrenalinskih ljetnih atrakcija na aquaparku, a plivačima i omiljeno odmorište.
Za više informacija posjetite: www.virturizam.hr
Ronilački centar
Krenite u razgledavanje i otkrivanje čarobnog podvodnog svijeta, upišite tečaj ronjenja ili avanturistički se upustite u istraživanje podmorja turističkim zaronima s obale i ronilačkim izletima brodom. Tečaji, turistički zaroni i ronilački izleti održavaju se od kraja lipnja do početka rujna.
Ronilački centar u Viru osnovan je 2012. godine i nalazi se tik uz centralnu i najatraktivniju virsku plažu Jadro.
Za više informacija posjetite: www.virturizam.hr
Biciklističke i Treking staze na otoku Viru
Izleti
Nacionalni park Kornati
Nacionalni park Kornati veći je dio Kornatskog akvatorija, koji je 1980. godine, zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, proglašen je nacionalnim parkom.
Kornatski arhipelag, kao posebna i zasebna otočna skupina smještena na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, rasprostire se na površini od oko 320 km2 i uključuje oko 150 kopnenih, stalno ili povremeno nadmorskih jedinica. Ovaj najrazvedeniji otočni ekosustav u Jadranskom moru, koji uključuje čak 12% svih otoka hrvatskog Jadrana (1264 otoka, od čega je 67 napučenih), a tek 1% ukupne hrvatske morske površine, odavno plijeni pozornost brojnih nautičara, ronilaca, planinara i drugih zaljubljenika u prirodu i ono što priroda nudi.
Nacionalnim parkom je proglašen 1980. i tada je stavljen pod zaštitu. Ukupna površina parka je oko 220 km² a sastoji se od 89[1] otoka, otočića i hridi. Od površine parka, samo oko 1/4 je kopno, dok je preostali dio morski ekosustav.
Obiluje prirodnim i kulturnim posebnostima. Okomite litice “krune” kornatskih otoka okrenute prema otvorenom moru najpopularniji su fenomen ovoga parka. One su i staništa rijetkih vrsta.
Za više informacija posjetite: www.np-kornati.hr
Nacionalni park Plitvička jezera
Plitvička jezera najstariji su i najveći nacionalni park Republike Hrvatske. Park je smješten u Gorskoj Hrvatskoj, između planinskog lanca Male Kapele na zapadu i sjeverozapadu i Ličke Plješivice na jugoistoku.
Svojom iznimnom prirodnom ljepotom ovo je područje oduvijek privlačilo zaljubljenike u prirodu, pa je već 8. travnja 1949. godine proglašeno prvim nacionalnim parkom u Hrvatskoj. Proces osedravanja, kojim se formiraju sedrene barijere i stvaraju jezera, predstavlja jedinstvenu univerzalnu vrijednost zbog koje su Plitvička jezera dobila međunarodno priznanje 26. listopada 1979. godine, upisom na UNESCO-ov Popis svjetske baštine
Park je najvećim dijelom prekriven šumskom vegetacijom, manji dio travnjacima, a turistički najzanimljiviji i najatraktivniji dio Parka – jezera kojih u parku ima 16 imenovanih i nekoliko manjih kaskadno poredanih.
Nacionalni park Plitvička jezera posjetiteljima nudi osam programa obilaska jezerskog sustava, četiri planinarske staze, te je za posjetitelje otvoren tokom cijele godine.
Želimo vam ugodan boravak u Nacionalnom parku Plitvička jezera! Detaljne informacije o stanju u Nacionalnom parku Plitvička jezera i mogućnostima obilaska možete dobiti svakodnevno na brojeve telefona: +385 (0)53 751 014, +385 (0)53 751 015, ili na e-mail: info@np-plitvicka-jezera.hr.
Nacionalni park Krka
Nacionalni park “Krka” smješten je na području Šibensko-kninske županije i obuhvaća površinu od 109 km² najljepšeg toka rijeke Krke i donji tok rijeke Čikole.
Nacionalni park je prostrano, pretežito neizmijenjeno područje iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava. Namjena mu je prije svega znanstvena, kulturna, odgojno-obrazovna i rekreativna, a zbog posjetitelja postoje i turističke djelatnosti.
S potopljenim dijelom ušća Krka je duga oko 72,5 km i po dužini je 22. rijeka u Hrvatskoj. Izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od Knina. Sa sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 224 m, Krka je prirodni i krški fenomen. Sedreni slapovi rijeke Krke temeljni su fenomen ove rijeke.
Inicijativa za proglašenje rijeke Krke nacionalnim parkom pokrenuta je 1971., kada je izrađen prostorni plan koji je nosio naziv Nacionalni park “Krka”: razvojni prostorni plan. Područje od starohrvatskih utvrda Trošenj i Nečven do Šibenskog mosta, uključujući i tri i pol kilometra toka .rijeke Čikole, ukupne površine 142 km², Sabor SR Hrvatske 24. siječnja 1985. proglasio je nacionalnim parkom.
Za više informacija posjetite: www.np-krka.hr
Nacionalni park Paklenica
Zbog svoje jedinstvene prirodne osnove, izuzetnih geomorfoloških oblika i veličanstvenih šuma, prostor Velike i Male Paklenice već je 1949. godine proglašen nacionalnim parkom. Osnovni razlog proglašenja ovog prostora nacionalnim parkom bila je zaštita najočuvanijeg i najvećeg šumskog kompleksa na području Dalmacije.
Nacionalni park Paklenica prostire se na površini od 95 km², na obroncima južnog Velebita, a tu se nalaze i njegovi najviši vrhovi – Vaganski vrh (1757m/nv) i Sveto brdo (1753 m/nv).
Na relativno malom području susreće se iznimno bogatstvo geomorfoloških pojava i oblika, raznolik biljni i životinjski svijet, atraktivni krajolici i netaknuta priroda. Raznolikost živog svijeta je uvjetovana klimatskim karakteristikama ali i bogatom i raznolikom geološkom prošlosti.
Ime Paklenica najvjerojatnije potječe od smole crnog bora, tzv. „pakline“, koju je lokalno stanovništvo koristilo u narodnoj medicini, za zacjeljivanje rana, zatim kao luč – za osvjetljenje te za premazivanje drvenih brodova.
Za više informacija posjetite: www.np-paklenica.hr
Park prirode Vransko jezero
Kao jedno od rijetkih, gotovo netaknutih prirodnih staništa ptica vodarica, sa izvorima pitke vode te područje osebujnih specifičnosti i bioraznolikosti 21.07.1999. g. Vransko jezero sa okolnim područjem proglašeno je Parkom prirode. Park je velik 57 km2, a najveći dio 30,02 km2 odnosi se na Vransko jezero.
Dominantna karakteristika Parka je Posebni ornitološki rezervat koji je zbog svoje očuvanosti velikog tršćaka na SZ dijelu jezera kao rijetkog močvarnog sustava, velike bioraznolikosti, izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti još 1983. g. dobio taj status te je uvršten u listu važnih ornitoloških područja u Europi (Important Bird Areas in Europe).
To je neobičan kompromis i izvanredan spoj kopna i vode koji pruža utočište najraznovrsnijim biljkama i životinjama nudeći im sve što je najpotrebnije za život.
U trsci Parka prirode ljubitelji ptica mogu doživjeti nezaboravno iskustvo promatrajući iz svog skrovišta život ptica, njihovo gniježđenje i brigu za mlade. Vransko jezero je «hot spot», tj. područje sa velikom raznolikošću ornitofaune, a do sada je zabilježeno 256 vrsta ptica od kojih 102 vrste gnijezde na području Parka. Među pticama gnjezdaricama nalaze se četiri vrste ugrožene (rizične) na europskoj razini i sedam vrsta ugroženih na nacionalnom nivou. Za neke od tih ptica Park prirode Vransko jezero je jedino gnijezdilište u mediteranskom dijelu Hrvatske.
Izvori vode, borova šuma i kamp ”Crkvine” u Parku pružaju zaštitu i osvježenje u svakim prilikama. Uz promatrače ptica svoj kvalitetan odmor i opuštanje naći će i športski ribolovci, koji tijekom gotovo cijele godine mogu loviti na jezeru i njegovim obalama. Biciklisti i ljubitelji šetnji doživjet će neopisivo iskustvo na 40 km dugoj biciklističkoj stazi oko jezera. U davnim vremenima nazvano ”Vedro blato”, danas znano kao Vransko jezero, ovo područje obiluje kulturološkim i povijesnim znamenitostima koje datiraju još od dvije tisućite godine prije Krista.. Rijetko na kojem području možete za tako kratko vrijeme konzumirati tri potpuno različita krajolika: morsku obalu i bogati arhipelag ispred nje, mediteransku močvaru s jedinstvenim krajolikom i eko-sustavom, a odmah iza brda ruralnu idilu ravnokotarskih naselja.
Za više informacija posjetite: www.pp-vransko-jezero.hr